Početna strana > Hronika > Nenad Popović-Nebojša Ćirić: Da li je kriza prošla
Hronika

Nenad Popović-Nebojša Ćirić: Da li je kriza prošla

PDF Štampa El. pošta
ponedeljak, 27. jun 2011.

Iako vlast ispraća krizu, privrednici, opozicija, ali i građani još ne vide svetlo na kraju recesionog tunela. Jer dok statistika pokazuje znake oporavka, realan sektor još to ne oseća.

O tome da li je Srbija izašla iz krize ili nije, da li su antikrizne mere Vlade Srbije dovoljne ili nisu i da li će, kako to optimistično najavljuje premijer, dogodine zaista biti bolje, razgovarali smo s Nebojšom Ćirićem, ministrom ekonomije i regionalnog razvoja, i Nenadom Popovićem, privrednikom i potpredsednikom Demokratske stranke Srbije.

Politika: Ministre Ćiriću, kako kao član Vlade komentarišete izjave vrha vlasti da je Srbija izašla iz krize? Na čemu se to temelji?

Ćirić: Ja stalno ponavljam da, statistički gledano, mi jesmo izašli iz krize, ali, s druge strane, najprecizniji odgovor bi bio da ipak nismo. Jer, ako u tri uzastopna kvartala imate rast bruto domaćeg proizvoda, ako je izvoz prošle godine porastao 24 procenata u odnosu na 2009. godinu i ako je rast izvoza dva puta veći od rasta uvoza, mi onda možemo da kažemo da smo izašli iz krize. Ali, ako pogledamo realan sektor i naše građane moramo reći da još nismo izašli iz krize. Suštinski, to će se dogoditi kada budemo imali značajan rast zaposlenosti i kada veći broj preduzeća iz borbe protiv nelikvidnosti pređe u investicioni ciklus i povećanje kapaciteta. To će za mene, kao ministra ekonomije, biti pokazatelj da smo u potpunosti izašli iz krize. Ali, ponavljam, statistički jesmo i to niko ne može niko da ospori.

Politika: Gospodine Popoviću, šta Vi na ovo kažete kao privrednik, ali i potpredsednik opozicione stranke?

Popović: Ne mogu da se ne složim s većinom onoga što je rekao ministar jer kriza zaista u realnosti nije prošla. Premijer Cvetković je rekao da se u poslednja dva meseca nije smanjivao broj nezaposlenih i da je to dokaz da smo izašli iz krize. Ali, ja podsećam da smo u protekle tri godine svakog aprila, maja i juna imali rast zaposlenosti jer tada počinju sezonski radovi. Zato statistika vrlo lako može da obmane i zato pokazuje da smo izašli iz krize. A do toga će doći tek kada budemo zapošljavali više ljudi nego što ih je otpušteno. Pošteno je reći ljudima kakva je realna situacija.

Politika: I kakva je realna situacija?

Popović: Izuzetno teška. Plate su pale od 25 do 30 procenata za ove dve, tri godine i to je veliki problem. Nezaposlenost je ogromna. Zadužili smo se više od 2,5 milijarde evra, a nismo napravili ništa. Imamo manje zaposlenih i to u privatnom sektoru, a u javnom nije bilo radikalnih smanjenja. Nije bilo ni velikih infrastrukturnih projekata, ali mislim da je danas glavni problem velika nelikvidnost preduzeća i dok se to ne popravi nema ni govora o izlasku iz krize. Desetine mojih prijatelja su imali mala preduzeća s po pet-šest zaposlenih i bili su prinuđeni da ih zatvore.

Ćirić: Od kada sam ministar trudim se da budem realan, ali moramo da budemo optimisti i da verujemo da će biti bolje. Pokazatelji su ove i prošle godine dobri. Ponavljam, izvoz raste i menja se struktura ekonomije. Menja se i svest i ljudi shvataju da je bolje imati investiciju u proizvodnju nego u usluge. Ali, sistemske promene su teške i dugo traju. Kritika jeste dobra i potrebna, ali kada je prati i predlog. Usvojili smo uredbu koja bi trebalo da podstakne zapošljavanje. Dobijam kritike od prijatelja i poznanika koji mi kažu – zašto niste smanjili doprinose za sve nego samo za novozaposlene i za one koji pređu iz sive zone. Ja se slažem s time, ali to bi sada ugrozilo prihode u budžetu.

Politika: Gospodine Popoviću, ministar je rekao da je dobro kada kritiku prati i predlog. Koji su Vaši predlozi, kako ocenjujete antikrizne mere Vlade?

Popović: Ministar i ja često imamo različita mišljenja, ali dosta stvari je on pokrenuo i to je dobro. Mislim da ministri Ćirić i Ljajić u ovom trenutku dobro rade u Vladi onoliko koliko to mogu. A, nažalost, ne mogu mnogo. Moja glavna kritika je da u Vladi ne postoji timski rad i zato je ona neuspešna. Što se tiče novopredloženih mera o kojima govori gospodin Ćirić, nijednoj se ne može zameriti suština, ali mislim da su te mere zakasnele. Sve ovo je trebalo sprovoditi ranije. Ja sam na to ukazivao još pre tri godine.

Politika: Na šta konkretno mislite?

Popović: Konkretno, građanima je omogućeno odloženo plaćanje kredita u dogovoru s bankama. I to je dobro za one koji su ostali bez posla i imaju kredite. A za reprogram u privredi je, nažalost, došla samo preporuka i to nije dobro. Takođe je odlučeno da poslodavci u prvih godinu dana ne plaćaju poreze za novozaposlene mlađe od 30 i starije od 45 godina. To je dobar gest. Ali, moje pitanje je zašto postoji starosno ograničavanje. Upravo oni koji imaju između 35 i 45 godina su najugroženiji. Takođe, Fond za razvoj je dobra stvar, ali mu treba mnogo više sredstava jer je 800 miliona dinara malo. Ta suma bi trebalo da bude barem 10 ili 20 puta veća kako bi se pomoglo privredi. I Agenciji za osiguranje i finansiranje izvoza je potreban znatno veći budžet.

Ćirić: Ovo su konkretni predlozi i to je dobro. Zašto smo odabrali određene kategorije za oslobađanje od poreza i doprinosa? Zato što se one tretiraju kako ranjive. Osim toga, to je uvod u promenu sistema jer će se sigurno ići na trajno smanjivanje poreza i doprinosa i to sa nekih 62 do 64 procenata koliko je to sada na barem 45 ili 50 procenata. Tako ćemo obezbediti stimulaciju za poslodavce da zapošljavaju nove ljude i da eliminišemo sivu ekonomiju i isplaćivanje radnika na crno.

Politika: To je još uvek masovna pojava. Kako ćete se boriti protiv toga?

Ćirić: Tačno je da je to masovna pojava, ali i nelojalna konkurencija. Zato sam insistirao da posle ove mere za zapošljavanje krenu i rigorozne kontrole Inspekcije za rad i Poreske uprave. Slažem se s gospodinom Popovićem i da su Agenciji potrebna veća sredstva i mi nastojimo da to obezbedimo, ali realno je da se to desi u budžetu za 2012. godinu.

Popović: Postoje četiri ključne oblasti koje se moraju razvijati. To su građevinarstvo, poljoprivreda, infrastruktura i energetika. Građevina, kada radi, zapošljava gotovo 60 odsto različitih delatnosti. Zakon iz 2009. godine je u potpunosti paralisao građevinski sektor, a Srbija je na 176. mestu u svetu po brzini izdavanja građevinskih dozvola. Svuda je građevinska dozvola tehnički dokument, a u Srbiji pravni. I loše je to što je Vlada počela da se bavi izgradnjom stanova kao investitor. Evo, na primer, lokacija na mestu bivše kasarne „4. juli“ na Voždovcu. Umesto da smo tu privukli investitore koji će da grade i da plate državi tri puta više taksi i poreza. Dobro je da deo tih stanova bude dodeljen vojsci, policiji i državnim činovnicima. Ali zašto da država, s preostalih 75 odsto stanova, na potpuno neravnopravan način konkuriše stranim i domaćim investitorima i to pod neravnopravnim uslovima. Zabluda je da će to biti jeftini stanovi, jer to što su oni jeftiniji od onoga što je na tržištu plaćamo svi mi. I vi i ja i gospodin Ćirić.

Ćirić: Na tom projektu će raditi naše građevinske firme i kao član Vlade ja podržavam tu inicijativu. Ovo je veliki projekat i ovo je intervencija države zbog krize.

Popović: Privredi ćete najbolje pomoći tako što ćete omogućiti smanjenje nelikvidnosti kreditima preko Fonda za razvoj, na rok od pet godina i sa grejs periodom od minimum dve godine i sa mnogo fleksibilnijim i labavijim garancijama koje preduzeća moraju da daju.

Ćirić: Ja retko dajem obećanja ali, evo, mi spremamo meru kojom ćemo smanjiti nelikvidnost i to pre svega države, bez obzira da li je reč o centralnim ili lokalnim organima ili javnim preduzećima. Propisaće se u kom roku država nešto mora da plati. Jedna opcija je da se propiše da država sve svoje obaveze plaća u roku od 30 dana, a druga da prekoračenja roka plaćanja ne može da bude duže od 15 dana. I ova mera će imati smisla, ne samo ako uključe javna preduzeća, već i lokalne samouprave. Jer i oni kasne sa plaćanjem prema privatnom sektoru.

Politika: Ali, šta sve to znači za jednog prosečnog građanina? Kada će za njega proći kriza? Premijer je na Mokroj Gori rekao da će bolje biti 2012. godine. Kako to komentarišete?

Popović: Ja sam veoma skeptičan kada je o tome reč. Mislim da će i naredna godina biti izuzetno teška. To je izborna godina i mnogo vremena će se na tome izgubiti.

Ćirić: Evo, konkretno ću odgovoriti na vaše pitanje. Boljitak za građane, moram da budem iskren, neće se dogoditi preko noći. Blago poboljšanje očekujem početkom sledeće godine, ali to je veoma nezahvalno prognozirati.

Popović: Ovo je realan pristup.

Politika: Sada se oko mnogo toga slažete, a kada ste protekli put razgovarali ovde rasprava je bila znatno žustrija. Da nam time ne najavljujete saradnju ili koaliciju?

Ćirić: Ne, ne, mi se i danas oko mnogo toga ne slažemo. Tada smo razgovarali o dolasku „Fijata” i mišljenja su bila različita.

Popović: Danas mnogi u Vladi realnije gledaju na situaciju u kojoj se Srbija nalazi. Tada nisu očekivali da će kriza uzeti ovolikog maha i davali su potpuno nerealna obećanja, bazirana na takođe nerealnom evroentuzijazmu.

Razgovarao Stefan Despotović

(Politika)

 

Ostali članci u rubrici

Anketa

Da li će, po vašem mišljenju, „Zajednica srpskih opština“ na KiM biti formirana do kraja 2023. godine?
 

Republika Srpska: Stanje i perspektive

Baner
Baner
Baner
Baner
Baner
Baner